Poglavlje 12 Psihologijske dimenzije donošenja odluka
12.1 Svijest (Consciousness)
Svijest je jedan od najvećih misterija i fenomena u znanosti uopće. Postoji jako puno različitih definicija ali nema jedne, jednoznačne definicije. Za neke je svijest istovjetna pojmu duša a taj pojam su na početku 20. stoljeća neki psiholozi izbacili iz razmatranja i istraživanja (Watson)
znanstvena metodologija, mjerenje svijesti, eksperimenti i klinički slučajevi donijeli su puno spoznaja o svijesti
Više definicija spominje sličnost (bliskost) svijesti i pažnje odnosno svijesti i volje (kontrolirano vs. automatsko).
Uočljiva je dihotomija između redukcionističkog i anti-redukcionističkog (dualističkog?) pristupa
12.1.1 Definicija u skladu s dimenzijama
Svijest kao senzorička svjesnost
Svijest kao selektivni aspekt pažnje
Svijest kao izravna unutrašnja svijesnost
Svijest kao osobno jedinstvo: doživljaj vlastitog ja
Svijest kao stanje budnosti
Svijest kao subjektivno iskustvo (qualia)
12.1.2 Promijenjena stanja svijesti (altered states of consciousness)
Stanja različita od normalnog stanja budnosti:
hipnagogično stanje (dnevno sanjarenje)
spavanje / snovi
meditacija / molitva / kontemplacija
hipnotički trans
posjednuće / opsjednuće
iskrivljena percepcija pod utjecajem psihoaktivnih tvari
psihologija odstupajućeg doživljavanja i ponašanja (psihopatološka stanja)
iskustvo tik do smrti i klinička smrt
12.2 Kognicija
U kognitivnoj psihologiji razlikuju se procesi: učenje i pamćenje. Jedan od prvih modela pamćenja je model tri skladišta.
pamćenje se dijeli u: osjetno, kratkoročno i dugoročno pamćenje
osim modela tri skladišta, važan je i model dubine obrade informacija
pokus s matricom brojeva, brojeva i slova 3x4: dokaz, u vrlo kratkim ekspozicijama sudjeluju kognitivni procesi i dvosmjerna obrada informacija (važnost subkortikalnih područja). Ukoliko bi čovjek funkcionirao prema serijskoj obradi informacija, bio bi vrlo ograničen u svojim sposobnostima
12.3 Neuroznanost
Neuroznanost dijeli pamćenje i učenje u dvije skupine: eksplicitno i implicitno
Eksplicitno (deklarativno) – stječemo svjesnim naporom i svjesno ga dozivamo. Pamćenje epizoda (epizodičko pamćenje) i značenja (semantičko pamćenje)
Implicitno (proceduralno) – stječemo nesvjesno i nije poznato kako ga dozivamo. Pamćenje vještina i automatiziranih radnji.
Eksplicitno i implicitno pamćenje imaju različite moždane mehanizme što je vidljivo na različitim dijagnostičkim tehnikama (MR, fMRI, PET) i kao posljedica različitih povreda mozga
Vjerovanje u lokalizaciju moždanih procesa (Brodmanova polja, operacije). EEG a i moždana područja - vrlo velike interindividualne razlike.
Opće zakonitosti koje vrijede za sve ljude ili individualni, kontekstualni pristup svijesti, kogniciji (pamćenju i učenju)?
Važnost subkortikalnih područja - u posljednje vrijeme neuroznanstvenici pomoću suvremenih istraživanja dubine mozga, nastoje mapirati subkortikalna područja koja su vrlo složena (mozak se može usporediti sa složenošću Mliječnog puta)
12.4 Znanje (knowledge)
Znanje stječemo na različite načine a dva najčešća, svjesna procesa su putem iskustva i obrazovanja.
Facts, information, and skills acquired through experience or education; the theoretical or practical understanding of a subject (Oxford dictionaries)
u Zapadnoj kulturi, obrazovanje uglavnom je usmjereno prema eksplicitnom pamćenju i učenju.
Information, understanding, or skill that you get from experience or education / awareness of something: the state of being aware of something(Merriam Webster dictionary)
U organizacijskom kontekstu, znanje je suma svega što pojedinci znaju a počiva na inteligenciji i kompetenciji među pojedincima. Znanje je u tom kontekstu prepoznato kao čimbenik produkcije, uspješnosti - kapital znanja
Upravljanje (management) znanjem - kompleksni i dinamički proces stvaranja novog znanja i što je jako važno - distribucija stečenog znanja
12.5 What we know without knowing how
Nesvjesni procesi procjene i dedukcije. Izvan svjesne pozornosti događaju se procesi koje nazivamo intuitivnim. Što je to intuicija, od kuda dolazi te što je najvažnije kada ona ‘radi’ a kada ‘ne radi’? No, intuitivno mišljenje kod mnogih u procesu odlučivanja čini se ključnim kod donošenja odluka.
Ne postoji jedinstvena definicija ali jedna od njih je iz Websterovog riječnika: “The act or process of coming to direct knowledge or certainty without reasoning or inferring.”
“Intuition is just the things we’ve learned without realizing we’ve learned them. And sometimes they’re useful. Sometimes they’re maladaptive,” Seymmour Epstein (University of Massachusetts, 1970)
Pojam nesvjesnog nije novijeg datuma, već prije su se mnogi uhvatili sa tim pojmom pa tako i Freud. Nesvjesno nije kovanica Sigmunda Freuda. “But what we’re talking about today is not Freud’s unconscious, seething with aggression and sexuality,” David Myers1.
- Myers, D. (2002) Intuition: Its Powers and Perils, Yale University Press, Chicago.
12.6 Tacit knowledge
U prijevodu na hrvatskom jeziku - nijemo, gluho ili neizrazito znanje.
We can know more than we can tell (Polanyi, 2009)
Tacit knowledge is knowledge that is not explicated and Tacit knowledge drives language, science, education, management, sport, bicycle riding, art, and our relationship to machines (Collins, 2010).
Pojam “tacit knowing” ili “tacit knowledge” je među prvima u svojoj filozofiji opisao Michael Polanyi 1958 u djelu Personal Knowledge.
Tacit knowledge (as opposed to formal, codified or explicit knowledge) is the kind of knowledge that is difficult to transfer to another person by means of writing it down or verbalizing it (Wikipedia)
Nijemo znanje je teško ili uopće nemoguće dijeliti.
Nijemo znanje se najbolje može opisati kao “know-how” – što je pojmovno i procesno suprotno “know-what” (činjenice, facts) ili “know-why” (znanost), ili “know-who” (mreže u širem kontekstu)
Socijalna pravila se ne uče automatski trenutkom kretanja ili ulaska u društvo. To je primjer nijemog znanja (Psychology Dictionary)
Eksplicitno znanje se jasno izražava, artikulira, zapisuje i dijeli. Implicitno znanje možemo sagledavati kao primjer eksplicitnog tj. kao primjena, aplikacija eksplicitnog znanja. Vještine su primjer implicitnog znanja.
No, prisutne su i kritike vezane uz Michael Polanyia i njegov konstrukt nijemog znanja. Reber (1996) smatra kako je Polanyi kao konzervativni ekonomist elegantno i kontroverznom spekulacijom pogurnuo navedeni konstrukt i proces koji je dostupan u određenom stanju svijesti.
12.6.1 Eksplicitno vs. Implicitno znanje
Zapisivanje i transfer znanja (eksplicitno znanje – lako se prenosi i osoba nije važna, možemo je i ne poznavati; nijemo znanje (tacit knowledge) – intuitivno i neartikulirano znanje
–
- Glavne metode stjecanja i akumulacije (eksplicitno znanje – logička dedukcija i praktično iskustvo; nijemo znanje – praktično iskustvo u relevantnom kontekstu)
–
- Agregacijski potencijal (eksplicitno znanje – moguće agregirati na pojedinačnoj lokaciji; nijemo znanje (tacit knowledge) - osobni kontekst)
12.7 Nijemo u kontekstu implicitnog
Nijemo znanje je o sadržaju
Implicitno je o procesu
Nijemo znanje se sastoji od ‘dubokih misli’, intuicije, osjećaja, fine motorike i kompetencija
12.8 Primjeri nijemog znanja
jezik
inovacije
upravljanje i vođenje (leadership)
osjećaj za estetiku
neverbalna komunikacija (body language)
intuicija
prepoznavanje izraza lica
proces izrade (process to do something) - npr. kruh, kolač, vino…
Za razliku od predhodne dvije vrste, nijemo znanje (eng. tacit knowledge) proizlazi iz osobnog iskustva i konteksta. Nijemo znanje nije moguće jasno artikulirati, prenijeti ili zapisati. U literaturi se često navodi primjer izrade kruha ili kolača, npr. kolač kojeg je radila moja baka ili majka ili kojeg radi moja žena… Tako nešto nije moguće izravno ‘prepisati’, napraviti. To je nešto što se osjeća ili na engleskom jeziku imamo izraz feel iz kojega se, može čuti u nekim područjima kako se govori tj. koristi često izjava ili izraz on ili ona imaju neki feeling.
12.9 Gdje je nijemo znanje?
Eksplicitno znanje se pohranjuje, doziva i može se naći u bazama podataka, memoarima, arhivama, bilješkama, dokumentima (Botha et al., 2008)
Nijemo znanje (tacit knowledge) je ovisno o kontekstu i osobi/osobama!
Lack on focus on tacit knowledge – reduce the capability for innovation and sustained competitiveness!
Nijemo znanje uključuje kulturalne vrijednosti i vjerovanja, stavove, mentalne modele, vještine i ekspertize (Botha et al., 2008)
Tacit and explicit knowledge should be seen as spectrum rather than as definitive points!
12.10 Dva tipa, modela mišljenja
Racionalno iskustveni model a ujedno i upitnik razvili su Pacini i Epstein Stil mišljenja reflektira čovjekovu ličnost, osobnost. Racionalno iskustveni model ima svoje uporište u teorijskom radu Epsteina koji je dobro poznati kognitivni psiholog od 70-tih godina 20. stoljeća.
Brzi intuitivni, automatski misaoni
Spori logično misaoni
Pacini, R. and Epstein, S. (1999). The Relation of Rational and Experiential Information Processing Styles to Personality, Basic Beliefs, and the Ratio-Bias Phenomenon. Personality and Individual Differences, 76, 972-987.
12.12 Tišina
Iznimna je važnost šutnje, vrijeme provedeno u tišini. Zašto?
noise pollution (svjetlost, zvuk)
poremećaj dnevno - noćnog ciklusa
svijest usmjerena na vanjske podržaja što dovodi do zasićenosti
zanemarivanje nutarnjih procesa, misli
korištenje stimulacijskih psihoaktivnih tvari (kofein, šećer, energetski napitci)
jedna do pretpostavki normalnog mentalnog zdravlja što podrazumijeva i pravilno funkcioniranje kognicije
Big silence (BBC) i Veličanstvena tišina
12.12.1 Zašto tišina?
Tišina stimulira razvoj mozga. Tijekom dana, dva sata tišine potiče moždane stanice povezane s procesima učenja i dozivanja naučenog (Brain studies, 2013)
Buka utječe na razinu kortizola i adrenalina. Tišina popušta napetost u samo dvije minute potpune tišine.
Tišina je puno ‘relaksirajuća’ nego slušanje bilo koje vrste glazbe - pokazatelji u istraživanju kroz smanjenje krvnog tlaka i povećane moždane cirkulacije.
Vrijeme tišine tijekom dana blagotvorno utječu na procese spavanja.
Niz istraživanja pokazuju visoku korelaciju razine buke i srčanih oboljenja (WHO, modern plaque).
Tišina povećava pozornost, budnost (awareness) i dobivamo više vremena za osobnu refleksiju.
Bolja usmjerenost pažnje (tenacitet i vigilitet pažnje). Brojna istraživanja pokazuju prednost u odnosu na bilo koju vrstu glazbe ili podražaja za vrijeme učenja - posebno važno za djecu.
Niža razina senzornih podražaja - dovodi nas u stanje smanjenog osjećaja preplavljenosti (‘stop feeling overwhelmed’). Dolazi do promjene u kreativnosti te se povećava dnevno sanjarenje, pravljenje planova i meditiranje.
“The soul always knows what to do to heal itself. The challenge is to silence the mind.” — Caroline Myss.
Tišina nije samo najbolja strategija za nas osobno, već za druge - posebno u procesima donošenja odluka.
12.13 Pogledi psihologije religioznosti i duhovnosti
Tradicije u različitim religijskim denominacijama pa tako i u kršćanstvu višestoljetna praksa introspekcijskog iskustva kroz različite molitve pa tako i meditacije i kontemplacije.
pojam razlučivanje (discernment) ili razumijevanje (understanding), duhovno razlučivanje. Povezano i s pojmovima razboritost, pronicljivost
U Hebrejskom jeziku bin i pojavljuje se 250 puta i na engleskom jeziku se prevodi kao insight ili understanding ali izgleda najbliže between: sposobnost napraviti razliku između pojava, stvari
Razlučivanje je prema pustinjacima više proces srca, emocija nego glave, razuma.
12.13.1 Discernment
Donošenje odluka pazeći na smjer, usmjerenost kognicije i emocija
iznimna važnost analize misli, introspekcija. U odnosu na znanstvenu psihologiju
porijeklo misli. Od kuda dolaze misli, poticaji?
usmjeravanje misli u nutrini prema Bogu. Funkcija ponavljajućih molitvi je čišćenje, dolazak do istinskog ja - paradoksalnog procesa usmjerenosti prema Bogu i gubitku svojega JA koje smeta
iznimna važnost tišine
ima li netko sposobnost razlučivanja ili ne jest kriterij duhovne zrelosti ili zrelosti općenito. Dakle, bez razlučivanja čovjek je slijep, nije dovoljno zreo, ne može razlučiti što je dobro a što je loše za njega