Poglavlje 2 O psihi i psihologiji
U pojmu psihologija je riječ psiha koja dolazi izvorno iz grčkog jezika psukhē \(\psi\upsilon\chi\eta\). U engleskom govornom području rabi se riječ psyche uz koju se veže riječ soul. U hrvatskom jeziku još je živa rasprava o prvoj uporabi riječi psihologija (Marko Marulić, 1450-1524) a koja se kao pojam po prvi put pojavljuje u spisima tj. pismenoj komunikaciji između dva prijatelja (Krstić, 1964).
Pogrešne predodžbe psihologije:
Tajanstvena znanost
Psiholozi čitaju tuđe misli
Disciplina koja ‘kopa’ po nesvjesnim i podsvjesnim sferama
Proučava čovjekov duševni život
Nejasnoća razlikovanja psihologije i psihijatrije
U službenim i strukovnim riječnicima imamo slijedeće definicije. APA (American Psychology Association) na svojim službenim stranicama u okviru riječnika stoji slijedeća definicija: psyche in psychology, the mind in its totality, as distinguished from the physical organism. The term, which historically had come to refer to the soul or the very essence of life, derives from the character of Psyche in Greek mythology, a beautiful princess who, at the behest of her divine lover, Eros, son of Aphrodite, is made immortal by Zeus (Psyche – APA Dictionary of Psychology, n.d.).
U psihijatrijskoj literaturi, psihologija je: Science of behaviour and experience. Greek goddess of soul; spirit; mind (Harold & Lyn, 1979). Kada već spominjemo psihologiju, poželjno je spomenuti i kratku povijest pojma psihijatrije. Naime, psihijatrija se kao pojam spominje 1808. Johann Christian Reil (1759–1813), profesor medicine iz Halle, Njemačka, kao pojam kojeg spominje kao treće umijeće medicine uz fiziku medicine (lijekovi) i kirurgiju (Shorter, 2005).
U općepoznatoj enciklopediji Britannica, zanimljivo je navesti kako se psihologija tretirala u 18. stoljeću, točnije u izdanju iz 1783. godine gdje izdanje Encyclopaedia Britannica navodi kako je psihologija jedan od konstitutivnih dijelova metafizike: Metaphysics is divided, according to the objects that it considers, into fix principal parts, which are called, 1. Ontology. 2. Cosmology. 3. Anthropkology. 4. Psychology. 5. Pneumatology; and, 6. Theodicy, or metaphysical theology (“Metaphysics,” 1778).
U općim riječnicima, kao što je Merriam-Webster riječniku i to u mrežnom izdanju, za pojam psyche stoji: a) a princess loved by Cupid b) the totality of elements forming the mind, specifically, in Freudian psychoanalytic theory: the id, ego, and superego including both conscious and unconscious components (Psyche - Merriam-Webster Dictionary, n.d.). U daljnjem objašnjenju, navodi se kako su sinonimi za psyche: soul, spirit i popratni tekst: Sometime back in the 16th century, we borrowed the word psyche directly from Greek into English. In Greek mythology, Psyche was a beautiful princess who fell in love with Eros (Cupid), god of love, and went through terrible trials before being allowed to marry him. The story is often understood to be about the soul redeeming itself through love. (To the Greeks, psyche also meant “butterfly”, which suggests how they imagined the soul.) In English, psyche often sounds less spiritual than soul, less intellectual than mind, and more private than personality.
Dakle, iz navedenog je jasno kakvo je značenje riječi psiha u engleskom jeziku te koje značenje ima u odnosu na dušu, um i osobnost. U svakom slučaju, psiha se percipira kao pojam koji je najmanje povezan sa duhovnošću.
U Oxfordskom riječniku, riječ psyche potječe u engleskom jeziku od sredine 17. stoljeća od Grčkog korijena riječi psukhē a što se prevodi kao dah, život ili duša (breath, life, soul) (“Psyche,” n.d.).
Pojam duše za psihologe u ranom stadiju razvoja bio je nešto nejasan i neprihvatljiv, duša tj. duševni život - nejasno, nepoznato, nemjerljivo, neodređeno. Iz tih razloga su neki psiholozi koji su utemeljitelji poznatih pravaca u psihologiji kao što je Watson, pokrenuli inicijativu prema američkim psiholozima da se odreknu istraživanja duše. ‘Duševni život’ odražava se prema vani, u obliku ponašanja (behaviour).
Početkom 20. stoljeća raste broj škola i pravaca koji grade psihologiju bez duše. Tako, katolička enciklopedija iz 1913 navodi autore poput Sully, James, Murray Davis, Koelpe, Hoffding kao primjere i začetnike određenih teorija i pravaca koji zagovaraju psihologiju bez duše . Animistički (lat. anima, duša) pristup zagovara doktrinu u kojoj je duša osnovni životni princip i ujedno sagledava dušu kao temeljno mjesto duhovnosti. Suprotni filozofski princip je materijalistički.
Tako su nastale mnoge definicije psihologije.
Psihologija je znanost o doživljajima i o ponašanju koje je odraz tih doživljaja (Petz, 2001).
Znanost o ponašanju i psihičkim procesima (Rathus, 2001).
APA (American Psychological Association) krovna psihologijska udruga definira psihologiju na slijedeći način:
Psychology is the study of the mind and behavior. The discipline embraces all aspects of the human experience — from the functions of the brain to the actions of nations, from child development to care for the aged. In every conceivable setting from scientific research centers to mental healthcare services, “the understanding of behavior” is the enterprise of psychologists (American Psychological Association (APA), 2016).
Spoznaja svijeta oko nas osjetila, pamćenje, mišljenje, rezoniranje. Cognitio – spoznaja. Kognitivni doživljaji.
Na spoznaju svijeta utječu čuvstva ili emocije.
Spoznaja i čuvstvo formiraju ‘volju’, motivaciju
Vrlo često postoje nesuglasice i nejasnoće razlikovanja psihologije i psihijatrije koje dijele i/ili istražuju isti predmet. Dakle, psihijatrija (psyche - duša, iatrea - liječenje) u svojem korijenu također ima riječ psyche.
Subjektivno iskustvo je nepriopčivo. Ja (self) je također neizrecivo.
Znanost i psihologija:
• Znanost treba imati predmet istraživanja (čovjekovi doživljaji + ponašanje, vanjsko vidljivo, mjerljivo)
• Znanost treba imati metode istraživanja (eksperiment, introspekcija)
Što znanstveno proučava?
- Živčani sustav
- Osjeti i percepcija
- Učenje i pamćenje
- Inteligencija
- Jezik i govor
- Mišljenje
- Rast i razvoj
- Ličnost
- Stres i zdravlje
- Psihološki poremećaji
- Ponašanje u socijalnim prilikama (grupe, društvene organizacije)
Društvena ili prirodna znanost? Ne, ona je i;
• Društvena i Ponašajna (behavioral) i
• Mozgovna (neuroscience) i
• Kognitivna (kognitivna znanost) i
• Zdravstvena (biomedicinska)
Opći pristupi u psihologiji (Glassman & Hadad, 2008):
- Biološki
- Bihevioristički
- Kognitivni
- Psihodinamski
- Humanistički
Psihologija odgoja i obrazovanja u najvećoj mjeri objedinjuje dva područja: razvojna psihologija (developmental psychology) i psihologija obrazovanja (psychology of education).
Psihologija obrazovanja grana je psihologije (psihologijska disciplina) koja istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja (Vizek-Vidović et al., 2014).
Prema kriteriju dobi (tu je uska poveznica s razvojnom psihologijom) a ipak u nešto užem smislu proučava psihologiju obrazovanja djece, mladih, odraslih i osoba treće životne dobi.
Prema mjestu izvedbe, psihologija odgoja i obrazovanja obuhvaća psihologiju nastave i nastavnih procesa te izvan formalnog obrazovanja vrlo složene procese izvanastavnih aktivnosti (obitelj i šira zajednica, izvanškolsko obrazovanje…).