Poglavlje 4 Nasljeđe ili odgoj

U ovom poglavlju predstavit ćemo dva pravca iz kojih dolaze saznanja o odnosu nasljeđa i okoline u psihologiji.

4.1 Bihevioralna genetika

Bihevioralna genetika

• Istražuje pitanja interindividualnih razlika među ljudima

• Negdje je na granici između biomedicine i psihologije

• Etiologija individualnih, a ne grupnih razlika

Bihevioralne karakteristike

GENOTIP (postojeće karakteristike) + ISKUSTVO

Ključni istraživački problemi bihevioralne genetike: Kako geni utječu na ponašanje jedinke?

Metodologija istraživanja u području bihevioralne genetike

• Porodična istraživanja

• Studije usvajanja

• Studije blizanaca

Osnovne odrednice:

• Krajnji uzrok ponašanja genetski određenog jest u genetskoj strukturi pojedinca ili genetskoj konstrukciji vrste

• Bihevioralna istraživanja su usmjerena na fenotip, dakle, konačni oblik ponašanja

• Djelovanje gena jest preko kemijske strukture gena, te utjecaja gena na gen… kako na morfologiju i fiziologiju, tako i na kogniciju i osobine ličnosti…

Odgovore na pitanja utjecaja nasljeđa ili čimbenika okoline daju nam istraživanja blizanaca i to na način usporedbe korelacija jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca. Uz to je važna i usporedba korelacija između parova blizanaca koji žive zajedno ili odvojeno. Općenito, ako je korelacija između jednojajčanih blizanaca veća (veća sličnost među blizancima) od dvojajčanih tada možemo ići u smjeru razmišljanja veće nasljednosti za ispitivanu osobinu. Također, ukoliko je korelacija veća među blizancima koji žive (odgajani zajedno) zajedno nego onih koji žive odvojeno tada nas to upućuje na razmišljanje o većem utjecaju okolinskih čimbenika.

Povijest razvoja:

• Darwin i Galton

• Mendelovi zakoni

• Watson i Creak (1953)

• molekularna struktura DNA

• Veoma je velik broj parova DNA, gena, oko 100000, a 1/3 se izražava u mozgu!

• Biheviorizam je usporio i zanemario razvoj, a već 80-tih prošlog stoljeća nastaje veće zanimanje za ovo područje

Osnovni pojmovi

• Fenotip – opaženo ponašanje tj. zbroj morfoloških i fizioloških svojstava

• Genotip – zbroj svih nasljednih faktora koji određuju oblik ponašanja

• Gen – materijalna jedinica molekularnih dimenzija koja se prenosi umnožavanjem stanica

• Kromosomi – tjelešca u jezgri gdje se fizički nalaze molekule DNA, geni (vrlo važan proces mejoze i mitoze)

• Dominantno i recesivno nasljeđivanje

• Broj kromosoma pojedine vrste naziva se kariotip

• Kariotip ljudske vrste ima 23 para kromosoma, 1 par otpada na spolne kromosome, a ostala 22 čine autosomi

• Genom je broj gena neke vrste (čovjek 100000, a samo 1 / 1000 parova uvjetuje interindividualne razlike)

• Lokus gena – točan položaj gena na kromosomu

• 80-tih 20.st. počeo je projekt Human Genom Project istraživanja i pozicioniranja svih gena ljudskog genoma

90-tih – istraživač Robert Plomin, vodeći laboratorij u VB o genima za inteligenciju i osobine ličnosti Ne postoji samo jedan i jedini gen za inteligenciju i nije samo on odgovoran za inteligenciju Ako se geni na kromosomu nalaze blizu, onda se nasljeđuju zavisno Što je ta fizička veza bliža na kromosomu, veća je vjerojatnost pojave te fizičke karakteristike kod potomaka

Uzroci varijabilnosti:

• Kromosomske razlike pri nastanku spolnih stanica (tijekom mejoze)

• Miješanje gena križanjem (hibridizacijom) zbog pogreška na kromosomima

• Kemijske promjene na samim genima (mutacijom) zbog neposrednog utjecaja okoliša na organizam.

Metode i uzorci istraživanja: porodična istraživanja, studije usvajanja, studije blizanaca.

Istraživanja blizanaca upućuju na zaključak da genetski faktori objašnjavaju između 40 i 60% individualnih razlika u osobinama ličnosti.

Obiteljske studije i studije usvajanja sustavno pokazuju manje procjene heritabilnosti. Također, prikazane su metode molekularne genetike koje se koriste u istraživanju bihevioralnih fenotipova. Kao primjer korištenja tih metoda su prikazana istraživanja o odnosu između DRD4 gena i traženja novosti, te nalazi o interakciji specifičnih gena i okolinskih utjecaja (Bratko, 2007, Suvremena psihologija).

Veliki broj istraživača gleda na nasljeđe i okolinu kao procese koji su jako isprepleteni te složenom interakcijom utječu na djetetove osobine i sposobnosti (de Wall, 1999; Wachs, 2000., prema Berk, 2004).

Rezultati nekih istraživanja.

Boucharda i McGuea (1987.) - Korelacija među jednojajčanim blizancima bila je 0.86, a među dvojajčanima 0.60; što je indeks nasljednosti heritabilnosti od 0.52.

Chipnera i sur. (1990.) - indeks nasljednosti za inteligenciju 50%.

Thomson (1991) - istraživanje školskog postignuća. Čitanje - jednojajčani blizanci 0.94, dvojajčani 0.79. Matematika jednojajčani blizanci 0.91, dvojajčani 0.81.

4.2 Epigenetika

DNA methylation profiles are presented as black and white keys in the germ line or zygote (one layer) and somatic cells (multiple layers). Black denotes, for example, methylated cytosine, and white denotes, for example, unmethylated cytosine. Monozygotic twins originate from a single zygote, and their initial epigenetic status is more similar than that of dizygotic twins, who develop from two separate zygotes with different epigenetic profiles. The epigenetic modifications in both monozygotic twins and dizygotic twins are subject to stochastic and, to a lesser extent, environmental factors, which induce similar amounts of somatic epigenetic variation in tissues. Owing to epigenetic differences in the original zygotes, however, dizygotic twins have more epigenetic variation in their somatic cells than do monozygotic twins. This could account for the large phenotypic differences (green stars) observed between dizygotic twins compared with monozygotic twins .

Na slijedećem slikovnom prikazu vidljiv je pretpostavljeni odnos \((\)tekst prije\()\) nasljeđa i okoline u prijenosu kod blizanaca.